Kolesterol je masnoća koje najviše ima u namirnicama životinjskog podrijetla. Bez kolesterola, većina živih bića ne bi mogla živjeti. Riječ je o tvari koja je sastojak svake stanice tijela (stanične membrane). Osim toga, u ljudskom organizmu kolesterol je potreban za mnoge metaboličke procese u izmjeni tvari. Iz njega nastaje više vrsta hormona, i to ženskih i muških spolnih hormona (npr. testosterona, estradiola) te hormona nadbubrežne žlijezde (npr. kortizol). Također, dio je i molekule vitamina D. Kolesterol je i tvar iz koje nastaju žučne kiseline koje se putem žuči izlučuju u crijevo i bez kojih je nezamisliva normalna probava, poglavito masti.

Ova za život važna tvar mora u tijelu uvijek biti na raspolaganju pa količina kolesterola u tijelu ne smije ovisiti o njegovom unosu samo putem hrane. Zato se kolesterol stvara i u tijelu. Glavno mjesto gdje nastaje je jetra. U njoj nastaje oko 1 do 2 grama kolesterola dnevno. On se krvlju prenosi do svake stanice i u njima se zatim dalje prerađuje, ovisno o potrebama.

Kako se kolesterol prenosi krvlju? Što je to LDL- i HDL-kolesterol?

Kako je kolesterol masnoća topljiva samo u mastima, a krv se sastoji prvenstveno od vode, on se ne bi mogao krvlju prenositi iz probavnog sustava i jetre do svih tkiva u kojima se iskorištava. Stoga kolesterol zajedno s posebnim bjelančevinama čini čestice koje se nazivaju lipoproteini. To su prijenosnici kolesterola i drugih masnoća u krvi. Postoji više vrsta lipoproteina, a najvažnije su dvije: LDL-čestice koje prenose kolesterol i odlažu ga u pojedina tkiva i organe, i HDL-čestice koje sakupljaju na sebe i prenose suvišan kolesterol iz raznih tkiva u jetru. Lipoproteini se razlikuju prvenstveno prema svojoj gustoći: LDL su čestice niske gustoće, a HDL su čestice visoke gustoće. LDL-čestice sadrže kolesterol koji se naziva “lošim kolesterolom” jer te čestice prenose kolesterol koji se iz njih odlaže u tkiva pa i stjenke krvnih žila. HDL-čestice nazivaju se “čistačima”, a kolesterol iz njih “dobrim kolesterolom”. One odnose taj suvišan kolesterol iz tkiva gdje ga ima previše i njegova viša razina u krvi upućuje na manji rizik za nastajanje kardiovaskularnih bolesti.

Referentne vrijednosti:

Muškarci i žene: (preporuka < 5,0 mmol/L)

Povišeno:

Koncentracija je povećana je u početnoj fazi hepatitisa, u opstruktivnoj žutici, lipoidnoj nefrozi, nefritisu, hipotireozi i dijabetesu melitusu. U primarnoj hiperkolesterolemiji (tip IIa hiperlipoproteinemije) primarni je defekt u samom metabolizmu kolesterola.

Sniženo:

Sniženje koncentracije kolesterola u krvi rjeđe je obično kod hiperfunkcije štitnjače (Basedowljeva bolest), u teškim oštećenjima funkcije jetre, u cirozi i teškim kroničnim hepatitisima te u malignim bolestima, u postoperativnim stanjima i općenito kod slabe prehrane.

Za ovu pretragu se mora biti natašte.

Poliklinika LabPlus Zagreb
info-zg@poliklinika-labplus.hr

Medicinsko biokemijski laboratorij
Prijepoljska 19b, 10000 Zagreb
Tel: 01/2993595

Medicina rada
Maksimirska cesta 282, 10000 Zagreb
Tel: 01/2929502

Mikrobiologija
Maksimirska cesta 282, 10000 Zagreb
Tel: 01/7987480

Poliklinika LabPlus Split
info-st@poliklinika-labplus.hr

Medicinsko biokemijski laboratorij
Dubrovačka 1, (ulaz sa Poljičke ceste). 
21000 Split, Tel: 021/789789

BRZI KONTAKT


© Poliklinika LabPlus

Loading...
KONTAKTIRAJTE NAS