Glukoza je jednostavni šećer, monosaharid, te je jedan od najvažnijih ugljikohidrata.

Glukoza je najrasprostranjeniji monosaharid u prirodi, međutim samo kao izomer koji se zove dekstroza ili grožđani šećer. Može se naći u krvi svih sisavaca te u medu i grožđu. Molekule složenijih ugljikohidrata kao što su škrob i celuloza nastaju od velikog broja molekula glukoze.

Ugljikohidrati su spojevi ugljika, kisika i vodika u kojima je odnos između vodika i kisika kao u vodi (H:O = 2:1).

Dijelimo ih na jednostavne šećere ili monosaharide (npr. glukoza, galaktoza, fruktoza) i složene šećere-oligosaharide ili polisaharide (npr. glikogen, škrob). Većinom su biljnog porijekla, a za organizam čovjeka predstavljaju glavni izvor energije. Energija dobivena iz ugljikohidrata koristi se u organizmu za rast stanica, odvijanje drugih metaboličkih procesa i biosintezu novih tvari.

Glukoza je potrebna za mišićni rad, za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga i najznačajniji je izvor energije.

Glukoza ulazi u krv iz probavnih organa, razgradnjom hrane uz pomoć jetre, koja osnovne sastojke hrane (masti, bjelančevine, šećere) pretvara u one organizmu potrebne i uz pomoć inzulina (koji pomaže svladati otpor površine stanice) ulazi u stanice, gdje uz pomoć enzima cijepaju glukozu i pretvaraju ju u organizmu potrebu energiju.

Inzulin se stvara u gušterači, žlijezdi smještenoj iza želuca, uz dvanaesnik. Podražaj za izlučivanje inzulina je povećana razina glukoze u krvi.

Ako nema dovoljno inzulina, koji svladava otpor površine stanica za ulazak glukoze iz krvi, nastaje šećerna bolest.

Razina glukoze u krvi kod svakog pojedinca, ovisi o tjelesnoj aktivnosti i o vremenu proteklom od konzumiranja jela. Ove vrijednosti su dodatno povećane kod brojnih patoloških stanja kod kojih razina glukoze u krvi može biti povišena (hiperglikemija) ili smanjena (hipoglikemija).

Glukoza je potrebna za mišićni rad i za sve procese u organizmu, uključujući i rad mozga, pa je tako i najznačajniji izvor energije.

Referentne vrijednosti:

Muškarci i žene: 4,4 – 6,4 mmol/L

Povišeno:

U koliko beta stanice gušterače ne mogu stvoriti dovoljno inzulina (ne mogu svladati otpor površine stanica), u tom slučaju glukoza ne može ući u stanice i biti iskorištena već se nakuplja u krvi, gdje i mjerimo povišenje njene razine. Povećane vrijednosti glukoze ukazuju na poremećaj metabolizma ugljikohidrata. Ponekad liječnik preporuča praćenje razine tijekom dana (profil glukoze). Tada se preporuča dodatno provjeriti razinu HbA1c.

Sniženo:

Pad glukoze u krvi se manifestira kao hipoglikemija i karakterizira je mišićna slabost, nedostatak koordinacije i konfuznost.

Daljnji pad ispod kritične razine glukoze u krvi (približno 2,5 mmol/L) dovodi do hipoglikemijske kome.

Poliklinika LabPlus Zagreb
info-zg@poliklinika-labplus.hr

Medicinsko biokemijski laboratorij
Prijepoljska 19b, 10000 Zagreb
Tel: 01/2993595

Medicina rada
Maksimirska cesta 282, 10000 Zagreb
Tel: 01/2929502

Mikrobiologija
Maksimirska cesta 282, 10000 Zagreb
Tel: 01/7987480

Poliklinika LabPlus Split
info-st@poliklinika-labplus.hr

Medicinsko biokemijski laboratorij
Dubrovačka 1, (ulaz sa Poljičke ceste). 
21000 Split, Tel: 021/789789

BRZI KONTAKT


© Poliklinika LabPlus

Loading...
KONTAKTIRAJTE NAS