Hemostaza je složeni proces zaustavljanja krvarenja i sprječavanja gubitka krvi prilikom ozljeda krvnih žila. Postoje dva funkcionalna sustava koji omogućuju stvaranje ugruška i njegovu razgradnju nakon zacjeljivanja rane. Proces nastajanja ugruška započinje stvaranjem primarnog trombocitnog ugruška na mjestu ozljede krvne žile, nakon kojeg se djelovanjem faktora zgrušavanja formira stabilni trombocitno-fibrinski ugrušak. 

U procesu stvaranja trombocitno-fibrinskog ugruška sudjeluju mnogi proteini koji se nazivaju koagulacijskim faktorima. Većina faktora su proenzimi koji cirkuliraju u krvi i prelaze u svoje aktivne oblike u procesu zgrušavanja. U cirkulaciji su prisutni i fiziološki inhibitori zgrušavanja koji sprječavaju spontano stvaranje ugrušaka i ograničavaju stvaranje ugrušaka na mjestu ozljede. 

Protein S stvara se u jetri i endotelnim stanicama, a njegova sinteza je ovisna o vitaminu K. Oslobađa se iz trombocitnih granula i nema katalitičku aktivnost već djeluje kao kofaktor proteina C olakšavajući njegovo vezanje na trombocite. Protein C je fiziološki inhibitor zgrušavanja koji razgrađuje FVIIIa, FVa i potiče fibrinolizu. Veći dio (60%) protein S je kod odraslih uglavnom vezan za C4b vezujući protein (C4bBP), dok je ostatak u slobodnom aktivnom obliku.

Postoje tri tipa nasljednog manjka proteina S koji se razlikuju na temelju aktivnosti i koncentracije njegovog slobodnog i ukupnog proteina. 

Određivanje aktivnosti slobodnog proteina S značajno je u diferencijalnoj dijagnostici nasljednog manjka proteina S. Rezultati testa interpretiraju se u skladu s koncentracijom slobodnog i ukupnog proteina S te drugih koagulacijskih pretraga.