Epstein-Barrov virus (EBV) pripada skupini herpes virusa i uzročnik je infektivne mononukleoze. Inficira limfocite i potiče ih na lučenje protutijela. Bolest se manifestira 2-3 tjedna nakoninfekcije povišenom tjelesnom temperaturom, umorom, upalom grla, povećanom slezenom i limfnim čvorovima kod odraslih, dok djeca često nemaju nikakvih simptoma. 

Virus se najčešće prenosi slinom, odnosno poljupcem asimptomatske EBV zaražene osobe, a prijenos je moguć i transfuzijom. EBV se može izlučivati slinom do godinu dana nakon infekcije. Nakon preboljenja vrlo mali broj stanica ostaje trajno inficiran te je moguća njegova reaktivacija koja kod imunokompromitiranih osoba može imati teške posljedice. Ponekad se mogu javiti ozbiljne komplikacije poput rupture slezene. 

EBV infekcija se povezuje s nastankom malignih bolesti, posebice kod imunokompromitiranih pacijenata. Virusni genom se može detektirati u 50% pacijenata slučajeva Hodgkinovog limfoma, gotovo svim non-Hodgkinovim limfomima središnjeg živčanog sustava, u manjem postotku osoba s poslijetransplantacijskom limfoproliferativnom bolešću i kod Burkittovog limfoma u određenim geografskim područjima. Nazofaringealni karcinom je endemska maligna bolest epitelnih stanica nazofarinksa (dio ždrijela iza nosne šupljine) prisutna u Kini. U tumorskim stanicama može se naći EBV DNA te su prisutne visoke razine protutijela u organizmu.

Određivanje koncentracije EA-IgA može se koristiti kao dodatna pretraga u dijagnostici karcinoma nazofarinksa uz određivanje EBV DNA.