KREATININ

Kreatinin potječe iz kreatina i nalazi se u tjelesnim tekućinama.

Kreatinin je proizvod razgradnje kreatina i fosfokreatina koji se gotovo isključivo nalaze u mišićima. Po strukturi kreatin je metilguanidooctena kiselina. Kreatin čini 98% ukupne mišićne mase a igra bitnu ulogu u mišićnoj kontrakciji. Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi. Izlučuje se u obliku anhidrida, tj. kao kreatinin.

Stoga je proizvodnja kreatinina proporcionalna mišićnoj masi.

Izlučuje se putem bubrega.

Metabolit koji može ukazati na poremećaj u funkciji bubrega.

Metabolizam kreatina i kreatinina se odvija u bubrezima, mišićima, jetri i gušterači.

Mjerenje kreatinina koristi se u dijagnostici i liječenju bubrežnih oboljenja, a pokazalo se korisnom i kod procjene glomerularne funkcije bubrega kao i u praćenju dijalize. Razina kreatinina u serumu nije osjetljiva na rana bubrežna oštećenja te reagira sporije od ureje u krvi na hemodijalizu u postupku liječenja bubrežnog zatajenja.

Kreatinin u serumu varira ovisno o dobi bolesnika, tjelesnoj težini i spolu. Ponekad je nizak kod osoba malene mišićne mase, kaheksije, amputiranih i starijih osoba. Razina kreatinina u serumu koja se smatra normalnom ne isključuje postojanje oštećenja bubrežne funkcije.

Referentne vrijednosti:

Muškarci: 79 – 125 µmol/L

Žene: 63 – 107 µmol/L

 Povišeno:

Povećane vrijednosti nalazimo kod akutne i kronične bolesti bubrega, opstrukcije mokraćnog sustava, zatim manje značajno u akromegaliji i gigantizmu. 

Sniženo:

Snižena razina kreatinina u krvi može se naći u mišićnoj distrofiji,

kod gubitka mišićne mase, oslabljenja organizma zbog starosti ili u trudnoći