Brisom ždrijela prvenstveno dokazujemo infekciju betahemolitičkim streptokokom grupe A (BHS-A), koji spada među najvažnije bakterijske uzročnike bolesti u čovjeka. Naime, BHS-A uzrokuje čak trećinu akutnih faringitisa, tj. upala ždrijela u djece i adolescenata (tzv. gnojne angine), a ako se pravodobno ne otkrije i ne liječi, može dovesti do pojave akutne reumatske groznice i akutnog glomerulonefritisa. Dokazati se može i upala ždrijela druge etiologije, poput one uzrokovane betahemolitičkim streptokokima grupe C i G, pneumokokna infekcija (najčešće kod oslabljenog imuniteta), pa i Corynebacterium diphtheriae (za što je potrebna suradnja s referentnim laboratorijem budući da nisu svi laboratoriji spremni za izolaciju ovog uzročnika). Simptomi streptokokne i virusne upale grla se često preklapaju, iako postoje simptomi koji su više karakteristični za streptokoknu upalu te simptomi specifičniji za virusnu upalu. Bakterijska infekcija ždrijela je svojstvena djeci starijoj od 3 godine. Obično je praćena temperaturom od preko 38°C, otokom i bolom limfnih žlijezda prednje lože vrata i otokom krajnika kao i pojavom skrama na njima, uz otsustvo kašlja. Za pravilan izbor terapije najvažnije je odrediti da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji. Oslanjanjem na kliničku sliku propustiće se otkriti 25-50% slučajeva tonzilofaringitisa uzrokovanih GABHS-om.
Za razliku od običnog brisa nosa, bris nazofarinksa ili nosnog ždrijela mnogo je pouzdaniji u dokazivanju kliconoštva Neisseriom meningitidis i Haemophilusom influenzae, a osim navedenih mikroogranizama mogu se naći i uzročnici upale srednjeg uha kao što su Streptococcus pneumoniae, Staphylococcus aureus te BHS-A. Iako se brisom nazofarinska ne moraju uvijek dokazati uzročnici upale sinusa, njime se nerijetko služimo kao dobrom orijentacionom pretragom. Uvijek treba imati na umu da je bris nazofarinksa metoda izbora i za dokazivanje uzročnika difterije i hripavca, premda su te bolesti danas u našem podneblju iznimno rijetke.
Najnoviji komentari